Kratke i jasne basne
Dijete se, iznutra i izvana, neprestano mijenja a kako raste sustavno dolazi u doticaj s novim situacijama i stječe nova iskustva. Jednako kao i stvarni doživljaji za dijete su važna i iskustva koja stječe putem mašte. Mašta oblikuje gotovo sve što radimo, od pripremanja obroka ili biranja odjeće do slikanja i pisanja, a ključna je za pravilan razvoj djeteta.
Oponašanje likova iz (crtanih) filmova, igre lutkama ili pak modelima aviona i vlakova služe razvijanju mašte i uvježbavanju uloga i vještina koje će djeci trebati kad odrastu – od sposobnosti da shvate nešto iz različitih perspektiva do pronalaženja više mogućih rješenja za određene probleme.
Vježbanju i razvijanju mašte služe i priče za djecu. Slušanje priče omogućava djetetu stvaranje vlastite slike onoga što čuje. Dobre priče prikazuju različito ljudsko ponašanje, otkrivajući tako djetetu da nismo svi isti, da svatko ima različite brige i izazove koje treba riješiti. Priče potiču znatiželju, a uzbuđenje, napetost, čuđenje, pa čak i tjeskoba, koji se javljaju pri slušanju priča proširuju emocionalno razumijevanje djeteta i postavljaju temelje za razvoj suosjećanja. Suosjećanje, odnosno prepoznavanje osjećaja druge osobe, od iznimne je važnosti za dobru komunikaciju, za razvijanje međusobnog razumijevanja i kvalitetne povezanosti s drugima.
Slušajući priče dijete nesvjesno usvaja znanja iz njih. Iskustvo likova može djetetu pomoći da shvati što on sam osjeća ali i da drugi imaju takve osjećaje.
Među nezaobilaznim knjigama priča u svakoj knjižnici, dječjoj pogotovo, nalaze se knjige basni. Ezopove ili La Fontaineove basne u formi slikovnica odabir su s kojim ne možemo pogriješiti. Cvrčak i mrav, Zec i kornjača, Gavran i lisica – priče su koje gotovo svatko od nas pozna, a sjećanja na njih imamo i danas iako smo ih slušali još kao djeca.
Basne su temeljni tekstovi pisane kulture: kratke priče prožete humorom, s poučnom poantom koja je često dodana na kraju u obliku izdvojene poruke. Posebno su učinkovite u poučavanju osnovnih životnih vrijednosti jer svoju poruku prenose na jednostavan i djetetu privlačan način. Cilj im je razvijati kod djeteta kvalitete kao što su samopouzdanje, ljubav, povjerenje, hrabrost i strpljenje. Djeca rado slušaju basne i s veseljem se u njih uživljavaju jer su glavni likovi basni životinje – lisice, žabe, vukovi, zečevi – kojima su pridane ljudske osobine. Djeci je lako prihvatiti da životinje ne samo govore i nose odjeću, nego i da razmišljaju, imaju želje i brige – baš kao i oni sami. Basne time na zabavan način prikazuju međuljudske odnose i svu širinu ljudske prirode i ponašanja te pomažu djetetu razumjeti situacije u kojima bi se u životu moglo naći.
Iako priče djeci običavamo čitati prije spavanja, kako bismo ih opustili i umirili te im tako omogućili dobar i kvalitetan san, basne je – pogotovo ako se želimo usmjeriti na njihovu poruku – dobro čitati tokom dana. Od koristi će biti ako, nakon što smo pročitali priču, ohrabrimo dijete da doda vlastitu interpretaciju postavljajući mu pitanja poput: „Pitam se zašto…?“ jer će dijete tako shvatiti da i mi razmišljamo o priči. Dobro je pohvaliti svaki djetetov odgovor, ne tražeći onaj „točan“, a spoznaja da je njegovo mišljenje pomoglo odrasloj osobi da nešto shvati pružit će djetetu veliko zadovoljstvo i graditi njegovo samopouzdanje.
Dječji vrtić “Selca”
Psihologinja dr. sc. Ivana Ferić
