TKO PJEVA ZLO NE MISLI
Glazba je lijek. Znali su to naši stari, a danas nam i znanost dokazuje da glazba opušta, poboljšava raspoloženje, olakšava liječenje depresije i anksioznosti, podiže moral, jača osjećaj zajedništva. Koristi se i u liječenju plućnih bolesti, ublažava simptome demencije. Brojni su dokazani ljekoviti učinci glazbe.
Svi oblici uživanja u glazbi gode zdravlju, no posebno učinkovito je pjevanje. Gotovo svatko tko može govoriti može i pjevati, jer pjevanje je zapravo u mnogim aspektima tek oblik kontinuiranog govora. Dok pjevamo, u našem se tijelu odvijaju brojne promjene za većinu kojih je zaslužan nervus vagus – najdulji i najrazgranatiji kranijalni živac povezan s gotovo svim vitalnim organima. Nervus vagus (ili „živac lutalica“) kreće od moždanog debla, kroz vrat s obje strane grla, preko prsnog koša do srca, pa dalje prema trbuhu i probavnim organima sve do prepona. Njegova uloga u održavanju čovjekova psihičkog i fizičkog zdravlja iznimno je velika, i to prvenstveno kroz regulaciju rada parasimpatičkog živčanog sustava.
Evo kako: Za vrijeme pjevanja faze izdisaja duže su negoli faze udisaja, a disanje je dublje i pravilnije. Dubokim i pravilnim disanjem potičemo, a kontrakcijom glasnih žica prilikom pjevanja i dodatno djelujemo na nervus vagus čime se pokreće rad parasimpatičkog živčanog sustava. Posljedično se postupno smanjuje broj otkucaja srca i snižava krvi tlak, snižava se razina kortizola („hormona stresa“) a pojačava se stvaranje i lučenje dopamina, serotonina i endorfina – hormona i neurotransmitora koji se povezuju s osjećajem ugode i zadovoljstva.
Pozivan učinak pjevanja pojačava se prilikom zbornog pjevanja jer se tada – zbog „združenog rada“ i bivanja u grupi – u našem tijelu dodatno pokreće i lučenje oksitocina („hormona ljubavi“) zaslužnog za stvaranje osjećaja povjerenja, bliskosti i zajedništva. Naravno, dok pjevamo dišemo duboko čime pospješujemo protok krvi u organizmu pa se tako opetovano pojačava djelovanje svih ovih hormona.
Pjevanje aktivira rad brojnih centara u desnoj polutki mozga zaduženih za emocije, kreativnost, intuiciju. Djeca često, čak i nesvjesno, pjevuše dok se igraju ili crtaju. Tako se opuštaju i umiruju, ali istovremeno i koncentriraju te usmjeravaju pažnju na ono što rade. Uvijek imajte na umu – djeca ponavljaju one aktivnosti koje im proizvode osjećaj ugode. Glazbene vibracije koje nastaju pjevanjem ili pjevušenjem mijenjaju fizičko i emotivno stanje djeteta, potiču maštu i kreativnost a smanjuju stres i anksioznost. To je ujedno i jedan od razloga zbog kojeg se pjevanje vrlo učinkovito koristi kao potporna tehnika u liječenju mucanja i problema govora, naročito kod djece.
No, već i samo slušanje glazbe potaknut će reakciju cijelog tijela, kroz pokrete i osjećaje ali i sjećanja. Ne tako davno, u vremenu bez prijenosnih uređaja za slušanje glazbe, ljudi su se u slobodno vrijeme opuštali slušajući glazbu. Udobno bi sjeli ili legli, često i zaklopljenih očiju kako bi se što bolje i jasnije koncentrirali na glas i zvuk, i samo slušali. Takvo pažljivo slušanje glazbe izrazito je učinkovita vježba usmjeravanja pažnje, ali danas kada nam je glazba najčešće tek zvučna kulisa pažljivo slušanje ujedno je i među najzahtjevnijim zadacima.
Želite li ipak isprobati jednu ovakvu vježbu, pronađite mjesto na kojem možete nekoliko minuta biti potpuno u miru i tišini, udobno se smjestite pa pažljivo pogledajte i poslušajte. Osjetit ćete moć zbora od dvije tisuće glasova:
Choir! of 1999 Voices Sings Prince – When Doves Cry
Dječji vrtić “Selca”
Psihologinja dr. sc. Ivana Ferić
