DIJETE JE ZRELO ZA ŠKOLU – ŠTO TO PODRAZUMIJEVA?

Spremnost djeteta za školu promatra se u okviru djetetove cjelokupne zrelosti koja uključuje fizičku, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost.

FIZIČKA ZRELOST odnosi se na razvoj djetetove FINE I KRUPNE MOTORIKE.

Krupna motorika uključuje pravilno hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, držanje ravnoteže na jednoj nozi, hvatanje, bacanje lopte i slično. Razvoj krupne motorike važan jer se njome usvaja koordinacija tijela i razvijaju se djetetovi mišići. Također, sve te aktivnosti istovremeno potiču i razvijaju djetetovu pažnju i koncentraciju. Krupnu motoriku možete razvijati različitim igrama i aktivnostima (igre loptom, preskakanje konopa, ples, sportske aktivnosti, igre lovice, graničari…).

Fina motorika služi za izvođenje preciznih pokreta, a za predškolce je jako važna jer se razvijenost fine motorike očituje u pisanju, crtanju, slikanju, rezanju i sličnom. Važno je da dijete pravilno drži olovku, može povlačiti linije po uzorku (ravne, valovite), preslikavati linije, oblike, slova, brojeve… Dijete bi trebalo moći pravilno koristiti škare što se može vježbati kroz različite kreativne aktivnosti. Fina motorika može se razvijati aktivnostima rezanja, bojanja unutar linija, precrtavanja, igri s pincet hvatom.

Prilikom upisa u 1. razred procjenjuje se i DJETETOVA INTELEKTUALNA ZRELOST koja uključuje djetetov GOVOR, SLUŠNO i VIDNO OPAŽANJE te RAZUMIJEVANJE OSNOVNIH POJMOVA.

Dijete bi trebalo razumijeti složeni govor, koristiti gramatički ispravne rečenice, ispravno artikulirati glasove, moći prepričavati neke događaje, objasniti značenja jednostavnijih pojmova (boje, pojmovi vremena, orijentacije u prostoru, dani u tjednu, godišnja doba, likovi, razlikovanje po skupinama životinja, hrane, vozila…). Djetetov govor može se poticati razgovorom s djetetom, davanjem odgovora na djetetova pitanja, objašnjavanjem i korištenjem novih riječi, čitanjem priča i pjesmica, korištenjem zagonetki, brojalica i sličnog.

Važno je i da dijete ima razvijene predčitalačke vještine kao što su glasovna analiza (prepoznavanje prvog ili zadnjeg slova u riječi) i glasovna sinteza (spajanje glasova u riječ) jer će tako lakše usvojiti vještinu čitanja u školi. Za razvoj predčitalačkih vještina mogu se koristiti igre kalodont, slovo na slovo, dosjeti se što više riječi na slovo…, igre rime i slično.

Osim predčitalačkih vještina, važno je poticati razvoj predmatematičkih vještina. Dijete bi trebalo razumjeti i uočavati prostorne odnose (unutra, vani, gore, dolje, ispod, ispred…), uspoređivati odnose među predmetima (veći-manji…) te bi trebalo moći objasniti koje su karakteristike pojedinih predmeta (meko, tvrdo..). Također, koristeći se konkretnim predmetima dijete bi trebalo moći brojiti ih i uspoređivati, a mehanički brojati do 20. Sve ove vještine mogu se vježbati u svakodnevnim aktivnostima potičući dijete da pokazuje gdje je što, kakvo je što, uspoređuje predmete po boji, veličini, obliku…

Za polazak u školu važno je da dijete može održati svoju PAŽNJU I KONCENTRACIJU te se usmjeriti na postavljene zadatke i aktivnosti. Pažnju djeteta možete vježbati svakodnevnim aktivnostima: rješavanjem listića, slaganja puzzli, igrama riječima… Potičite dijete da se svakog dana može sve duže usmjeriti na zadani zadatak. Možete vježbati i pamćenje djeteta različitim brojalicama, pjesmicama, igrama memory karticama ili drugim (koje smo nudili u „vrtiću kod kuće“).

Ono što ne bi trebalo zanemarivati i ima jaku važnost u procjeni djetetove spremnosti za školu su DJETETOVA EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST.

Dijete je steklo emocionalnu zrelost ako može kontrolirati svoje ponašanje i osjećaje (nema naglih ispada), može kontrolirati svoju ljutnju, podnijeti neuspjeh, suočavati se sa svojim strahovima koji mu neće onemogućiti funkcioniranje te da dijete ima pozitivnu sliku o sebi. Važno je i da dijete može odgoditi svoje zadovoljstvo kako bi nešto napravio do kraja (prvo završiti započeti zadatak). Strpljivost djeteta možete također vježbati u svakodnevnim obiteljskim aktivnostima i zadatcima.

Socijalna zrelost očituje se u djetetovoj suradnji s drugima, da dijete poštuje pravila, poštuje pravila ponašanja, kulturno je, u natjecateljskim igrama prihvaća uspjeh i neuspjeh, pokreće suradnju s drugima i nudi im pomoć te je spremno dogovarati se s drugom djecom. Socijalnu zrelost djeteta možete razvijati u različitim natjecateljskim igrama, druženju s drugom djecom, a sami možete biti primjer djetetu kako se treba ponašati kada doživimo neuspjeh, kada se ne slažemo s drugima, kada smo ljuti… Djetetu trebaju biti jasno postavljene granice i pravila ponašanja kako bi ista mogao poštovati i usvojiti ih, a isto tako ga treba ohrabrivati i pohvaljivati za njegove uspjehe. Što više razgovarajte s djetetom o osjećajima i njihovom izražavanju.

Važno je naglasiti kako se svako područje djetetove zrelosti razvija kroz svakodnevne aktivnosti u obitelji i u vrtiću. Od iznimne je važnosti uspostavljanje kvalitetne suradnje obitelji i vrtića jer se na taj način potiče i promatra cjelokupni djetetov razvoj.

Dječji vrtić “Selca”